croatia

Get your own Chat Box! Go Large!
HRVATSKA: Ovo je glavno značenje pojma Hrvatska. Za druga značenja, pogledajte Hrvatska (razdvojba). "Republika Hrvatska" preusmjerava ovamo. Za druga značenja, vidi Republika Hrvatska (razdvojba). Republika Hrvatska Republika Hrvatska Zastava Grb Himna Lijepa naša domovino Glavni grad Zagreb Službeni jezik hrvatski Vlada - Predsjednik Stjepan Mesić - Predsjednik Vlade Ivo Sanader Neovisnost 25. lipnja 1991. Površina 123. po veličini - ukupno 56.542 1) km² - % vode 0,2 % Stanovništvo 117. po veličini - ukupno (2001) 4.437.460 - gustoća 78,5/km² BDP (PKM) procjena 2007. - ukupno 69,866 milijardi $ (71.) - po stanovniku 15,733 $ (52.) Valuta kuna (100 lipa) Pozivni broj +385 Vremenska zona UTC +1 UTC +2 ljeti Internetski nastavak .hr 1) S pripadajućim obalnim morem površina iznosi 89,810 km² Portal Hrvatska Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je država zemljopisno smještena na prijelazu iz Srednje u Jugoistočnu Europu. Hrvatska graniči na sjeveru sa Slovenijom i Mađarskom na istoku sa Srbijom na jugu i zapadu s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. S Italijom ima morsku granicu. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Hrvatska ima prema popisu iz 2001. godine 4.437.460 stanovnika [1]. Hrvati čine gotovo 90% stanovništva dok su najznačajnija manjina Srbi koji čine oko 4.5% stanovništva. Ostale manjine čine manje od 0.5% stanovništva. Kopnena površina iznosi 56.542 km², a površina teritorijalnog mora 31.067 km². Glavni grad je Zagreb koji je gospodarsko, kulturno i političko središte zemlje. Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija. Hrvatska je članica Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992.[2][3] te kandidat za ulazak u EU. Pozivnicu za punopravno članstvo u NATO-u primila je 3. travnja 2008., a ulazak se očekuje početkom 2009. godine.[4] Sadržaj [sakrij] 1 Zemljopis 1.1 Klima 2 Povijest 3 Politika 3.1 Hrvatski sabor 3.2 Predsjednik Republike i Vlada 3.3 Sudstvo 4 Upravna podjela 5 Gospodarstvo 6 Promet 7 Stanovništvo 8 Kultura 9 Reference 10 Vanjske poveznice Zemljopis Detaljniji članak o ovoj temi: Zemljopis Hrvatske Hrvatska ima: jezera i brežuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku (središnja Hrvatska i Slavonija kao dio Panonske nizine); pošumljene planine u Lici i Gorskom Kotaru, što spada u Dinaride; kamenitu obalu na Jadranskom moru (Istra, Sjeverno Primorje i Dalmacija). Površina mora: 33.200 km² Površina zemlje i mora: 89.810 km² Ukupna gospodarska površina: 113.680 km² Dužina kopnenih granica: 2.028 km - detaljnije Dužina obale: 5.835 km Dužina obale kopnenog dijela: 1.777 km Dužina obale na otocima: 4.058 km Broj otoka: 1.185 (66 naseljenih) Važniji gradovi u Hrvatskoj su Zagreb (glavni grad), Split, Dubrovnik, Rijeka, Osijek, Zadar, Karlovac, Pula, Sisak,Knin, Gospić ( sjedište najveće Hrvatske županije) Šibenik, Slavonski Brod, Mali Lošinj (najveći i najrazvijeniji otočni grad), Vukovar (najveća riječna luka u Hrvatskoj)... (vidi i: Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj) Hrvatska iz svemira Klima Klima je u unutrašnjosti Hrvatske umjereno kontinentalna, u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i planinska, u primorskom dijelu mediteranska (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zaleđu submediteranska (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). Na klimu Hrvatske utječe položaj u sjevernom umjerenom pojasu. Prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj 0 do 2°C, kolovoz 19 do 23°C dok je prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do 11°C, kolovoz 21 do 27°C. S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini jadranska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a temperatura mora ljeti je od 25°C do 27°C. POVIJEST HRVATSKE: Hrvati su narod koji je doselio u današnje područje Hrvatske tijekom 7. stoljeća. Nakon razdoblja vladanja hrvatskih knezova prvi kralj Hrvatske postaje Tomislav iz loze Trpimirovića, okrunjen je 925. godine. Tomislav, rex Croatorum, ujedinio je Posavsku i Primorsku Hrvatsku i stvorio državu znatne veličine. Srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo doseglo je vrhunac pod kraljem Petrom Krešimirom IV. (1058.-1074.) i Dmitrom Zvonimirom (1075.-1089.). Hrvati su 1102. godine Pactom Conventom izabrali ugarskoga kralja za kralja Hrvatske. Sredinom 15. stoljeća mađarsko je kraljevstvo pretrpjelo teške udarce zbog širenja Otomanskog Carstva, zbog čega je Hrvatski sabor izabrao Habsburgovce za vladarsku kuću kraljevine Hrvatske. Nakon niza bitaka, u 18. stoljeću velik se dio zemlje oslobodio turske vlasti, ali Hrvatska je dovedena u upravnu ovisnost o Ugarskoj. Nakon dugoga razdoblja pod Mlecima, hrvatska je obala 1813. godine postala austrijskom pokrajinom. Nakon Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, Hrvatska je ušla u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Istra, Rijeka i Zadar potpali su pod talijansku vlast. Kraljevina SHS je 1929. godine preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju. Hrvatska postaje unutarnje samostalna banovina 1939. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata osniva se Nezavisna Država Hrvatska (1941-1945). U to vrijeme Hrvatska je imala svoje povijesne granice do Drine, a dio Dalmacije je bio pod okupacijom Italije. Snažan partizanski pokret i paralelna narodna vlast na oslobođenim područjima, te oslobađanje vlastitim snagama dovode do toga da je nakon rata Hrvatska postala dio nove, socijalističke Jugoslavije. Krajem šezdesetih godina javljaju se zahtjevi za razvlaštenje federalne vlasti, jačanje tržišne privrede te se kritiziraju unitarističke i centralištičke tendencije u Jugoslaviji. Višegodišnja kretanja prerastaju u pravi nacionalni pokret čija su središta Matica hrvatska, studenti te mlađi komunistički političari u Centralnom komitetu KPH od kojih su najpoznatiji Miko Tripalo i Savka Dabčević-Kučar. Pokret se posebno proširio do proljeća 1971. godine pa je i nazvan Hrvatsko proljeće. Širenje pokreta izaziva kritike u drugim jugoslavenskim republikama te Josip Broz Tito smjenjuje hrvatski politički vrh. Ipak ustavnim promjenama, a naročito donošenjem Ustava 1974. godine snažno je ojačan republički individualitet. Titovom smrću 1980. godine nestaje element koji je svojom karizmom i autoritetom osiguravao koheziju visoko složenog sustava prepunog različitosti unutar Jugoslavije. Početak teške političke kriza prati gospodarska kriza, nastala sudarom tržišnih elemenata i elemenata planske privrede, te afirmacija nacionalnih interesa. Radikalizacija zahtjeva u Srbiji koja na političko vodstvo dovodi Slobodana Miloševića dovodi do raspada SKJ. Krajem osamdesetih godina počinju se osnivati političke stranke te se priznaje višestranački sustav. Na prvim demokratskim izborima 1990. godine premoćnu pobjedu ostvaruje HDZ predvođen dr. Franjom Tuđmanom, te se 30. svibnja konstituira višestranački Sabor. Referendumom održanim 19. svibnja 1991. većina od 93.24% birača opredjeljuje se za samostalnu i neovisnu državu. Slijedom te odluke Sabor RH je 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske kojim se Hrvatska uspostavlja kao neovisna država. Neuspjehom u rješavanju jugoslavenske krize 8. listopada 1991. godine raskida sve državnopravne sveze sa dosadašnjom SFRJ. Oružanom pobunom dijela srpskog stanovništva počinje Domovinski rat, koji je završio 1995. godine hrvatskom pobjedom u operaciji Oluja. Hrvatska je 22. svibnja 1992. godine primljena u Ujedinjene narode kao punopravni član. Drugu polovicu devedesetih karakterizira loša gospodarska situacija uzrokovana privatizacijom, te nedemokratičnost. Na parlamentarnim izborima 2000. godine pobjeđuje koalicija šest stranaka u koju su uključeni SDP, HSLS, HSS, HNS, LS i IDS. Premijer je Ivica Račan. Stjepan Mesić je izabran za predsjednika 2000. godine, a reizabran 2005. Na vlast 2003. dolazi reformirani HDZ predvođen dr. Ivom Sanaderom koji trenutno služi drugi mandat kao premijer nakon pobjede na izborima 2007. Razdoblje nakon 2000. godine karakterizira razvoj i rast gospodarstva, mnogobrojne reforme kao i problemi poput visoke nezaposlenosti, korupcije i tromosti javne uprave i pravosuđa. Još od svog osamostaljenja glavni vanjskopolitički ciljevi Republike Hrvatske su ulazak u euroatlanske integracije, prije svega ulazak u Europsku uniju i NATO. 3. listopada 2005. godine Hrvatska je započela pregovore o pristupanju Europskoj uniji, a 3. travnja 2008. primila je pozivnicu za punopravno članstvo u NATO-u.